ONE. ISPRED SVOG VREMENA je originalni multimedijalni projekat koji spaja živo izvođenje, izložbu, instalacije, video radove i fotografiju. Ovaj rad se bavi ženama koje su bile pionirke u svojim oblastima u našem društvu. Iako su njihova postignuća bila značajna za našu kulturu, njihovo delo još uvek nije dovoljno poznato i vidljivo u kulturnom i istorijskom nasleđu Srbije.
Projekat je predviđen za nekonvencionalni prostor. Inspiracija i povod za projekat su život i rad žena koje su delovale u periodima izgradnje i modernizacije građanskog društva, a koje su pomerale granice u svojim oblastima i vrlo često bile prve žene koje su delovale u određenim poljima – ispred svog vremena. Njima kao i našim savremenicama, posvećujemo ovaj projekat.
Umetnice i umetnici u projektu koriste savremeni umetnički jezik koji odgovara vremenu a ima potencijal da skrene pažnju publici na ostvarenja žena koje su deo našeg kulturnog nasleđa, ali im nije dat značaj i vidljivost koju zaslužuju. Ova scenska Instalacija se odvija u više soba/prostora, a svaka soba je posvećena jednoj ili više od žena koje su inspiracija za rad. Pri tome radovi nemaju biografski pristup već konceptualni i transformativni, koji svakom elementu-delu ovog multimedijalnog projekta donosi umetničku originalnost.
Inspirisani životima žena koje su bile pionirke u svojim oblastima u našem društvu: Danica Tomić (1905-1960), prva pilotkinja sa dozvolom u Srbiji; Ljubica Marić (1909-2003), prva kompozitorka u Srbiji; Jelisaveta Načić (1878-1955), prva arhitektica u Srbiji; Ksenija Atanasijević (1894-1981), filozofkinjom i prva žena doktor nauka kod nas; Anica Savić Rebac (1892-1953), srpska književnica, istoričarka filozofije, prevodilac i profesorka Univerziteta u Beogradu; Beta Vukanović (1872-1972), začetnik prve umetničke karikature kod nas; Jelena Šantić (1944-2000), balerina i koreograf, aktivistkinja za ljudska prava, pacifistkinja koja je bila među prvima koja se oglasila protiv ratova i razaranja ’90 godina; Jelena J. Dimitrijević (1862-1945) srpska književnica, svetska putnica i dobrotvorka, u istoriji srpske književnosti, smatra se prvom književnicom koja je napisala i objavila prozno delo putopis; Sonja Drljević (1942-2017) anarhokomunistkinja, feministkinja i aktivistkinja antiratnog pokreta; Jelenom Šantić (1944 – 2000) koreografkinja, antiratna aktivistkinja; Draga Dimitrijević Dejanović (1840-1871) srpska društveno-kulturna aktivistkinja, učiteljica, glumica, književnica i publicistkinja. Zbog stavova koje je zastupala u vezi sa položajem žena u društvu s pravom je nazvana „prvom srpskom feministkinjom“; Katarina Milovuk (1844-1913) upravnica i predavačica na Višoj ženskoj školi u Beogradu, jedna od osnivačica Beogradskog ženskog društva i Ženskog muzičkog društva, urednica ženskog časopisa Domaćica, humanitarka i borkinja za ženska prava; Maga Magazinović (1882-1968) prva modernistička koreografkinja, filozofkinja, borkinja za prava žena i novinarka; Julka Hlapec Đorđević (1882-1969) bila je srpska književnica, feministkinja, kritičarka, aktivistkinja, filozofkinja, prevoditeljka; Jelena Spiridonović Savić (1890-1974) srpska pesnikinja, pripovedačica i esejistkinja; Savka Subotić (1834-1918) srpska dobrotvorka i jedna od prvih feministkinja u Vojvodini;
Koncept i režija:
Jadranka Anđelić i Dijana Milošević
Muzički performans „DOSEGNI GLASOM“:
Ljubica Damčević – inspirisana Ljubicom Marić, prvom kompozitorkom u Srbiji
Scenska intervencija „ŽIVOT KAO POBUNA“:
Ivana Milenović Popović – inspirisana Jelisavetom Načić, prvom arhitekticom u Srbiji
Scenska intervencija „STRAH OD LETENJA“:
Milica Petrović – inspirisana Danicom Tomić, prvom pilotkinjom u Srbiji
Interaktivni performans „U SALONU PATRIJARHATA“:
Zoran Vasiljević – Gospodin „N“ inspirisan patrijahalnim načinom mišljenja
Performans „TRANSPOZICIJA TRANSPOZICIJE“:
Snežana Arnautović Stjepanović, Ivica Stjepanović, Teodor Stjepanović – inspirisani Betom Vukanović, srpskom slikarkom, začetnicom prve umetničke karikature i Jelenom J. Dimitrijević, prvom ženom koja je objavila putopise
Performativna instalacija „SONJIN MOST“:
Zoe Gudović a.k.a Zed Zeldich Zed – inspirisana Sonjom Drljević, anarhokomunistkinjom, feministkinjom i aktivistkinjom antiratnog pokreta
Fotografija „J.Š“:
Nemanja Maraš – inspirisan Jelenom Šantić, koreografkinjom, antiratnom aktivistkinjom
Interaktivna zvučna instalacija „Val“:
Dijana Mitrović
Video rad „Prve“:
Jelena Rubil – inspirisana ženama ispred svog vremena
Muzika: Ljubica Damčević, Ljubica Marić
Tekstovi: Ksenija Atanasijević, Milica Petrović
Dizajn svetla: Milomir Dimitrijević i Radovan Samolov
Ženski kostimi: P….S….fashion [kolekcija Refleksija]
Adaptacija kostima: Ferenc Varga
Menadžerka produkcije: Nataša Novaković
Tehnička produkcija: Milomir Dimitrijević i Radovan Samolov
Obrada stola i stolica: Ana Milutinović, Rafael Emmet
Zvuk i video: Miloš Udovčić
Marketing menadžerka: Ivana Milenović Popović
Razvoj publike: Milica Petrović
Asistentkinja produkcije i menadžerka društvenih mreža: Meri Zec
Razvoj publike: Milica Petrović
PR: Tanja Rapp
Finansijska menadžerka: Dragana Živanović
Finansijsko-administrativna asistentkinja: Lidija Stojanović Janković
Fotografije: Nata Korenovskaia
Video dokumentacija: Aleksandar Milošević
Grafički dizajn: Andrej Dolinka
PROJEKAT PODRŽALI: Sekretarijat za kulturu Grada Beograda, Austrijski kulturni forum, P….S….Fashion, Ustanova culture Parobrod